Mobing, odnosno uznemiravanje ili psihičko zlostavljanje na radnom mjestu nije nikakva apstraktna priča sa skupova nevladinih organizacija ili sindikata. To je pojava koja se dešava u praksi, odnosno “na terenu”, kako se to često kaže.
Zakon o sprečavanju uznemiravanja na radnom mjestu usvojen prije dvije godine dao je samo djelimične rezultate i to u javnoj upravi koja se pokazala nešto hrabrijom kada se treba prijaviti mobing na radnom mjestu.
Radnici se i dalje teško odlučuju da prijave uznemiravanje na radnom mjestu, radije trpe nego što se suprotstavljaju, a kada to više ne mogu, napuštaju posao i odlaze kod drugog poslodavca ili čak napuštaju državu. Prema podacima ureda Ombudsmana za ljudska prava, njima na godišnjem nivou u prosjeku stigne od 40 do 80 žalbi na mobing.
Krivično djelo zlostavljanja ili mobinga pod tačkom jedan Zakona stoji da ko na radu ili u vezi sa radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje, biće kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine.
Najveći problem je što se uznemiravanje najčešće dešava “oči u oči” bez prisustva nekoga ko će tome posvjedočiti, bez dokaza. Onda ljudi nemaju mogućnost da svoje tvrdnje potkrijepe u institucijama. Siguran svjedok i čvrsti dokazi, kazna je neizostavna, ne trpite.
Zato pokušavamo da ukažemo ljudima da prijave. Nije svejedno kada vam zbog posla skače pritisak ili imate neke druge zdravstvene probleme.
Interno rješavanje problema pokazalo kao dobar efekat zakona u smislu da ljudi koji uznemiravaju radnike na njihovim radnim mjestima shvate da mogu biti sankcionisani i da postoji zakon koji to reguliše.
Prema statistikama ne zna se koliko slučajeva mobinga ima u privatnom sektoru, jer se ovo rjeđe prijavljuje i često nema sindikata da pruži pravnu pomoć. Ljudi i dalje nisu informisani dovoljno o ovom problemu i dobro je da se o tome priča da bi se uključili i ohrabrili da se bore umjesto što trpe.
Arbitar Agencije za mirno rješavanje radnih sporova RS Danijela Radonić kaže da mobinga ima mnogo više nego što se prijavljuje i da bi se ljudi morali ohrabriti da sačuvaju i posao i zdravlje.
“Zakon koji pune dvije godine nije dao neke posebne rezultate, a kada se i prijavi, traje dugo dok se spor riješi. Njegova namjena je bila da smanji dugotrajne sudske sporove i navede ljude da riješe problem uznemiravanja na radu mimo suda”, kaže Radonić.
Objašnjava da je to bio i razlog zbog kojeg je kreirana aplikacija “PreMobbing” čiji je osnovi cilj da upozori poslodavce na situaciju koju imaju u firmi.
“Ona je najviše namijenjena poslodavcima, ali koriste je radnici. Radnik podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja, odgovori na niz pitanja koja su tu da utvrde da li ono postoji. Kada završi, aplikacija mu šalje notifikaciju da prijavi ako je utvrđeno uznemiravanje, ali ne vidi rezultat upitnika. Rezultat vidi poslodavac, ali ne i kako je odgovoreno na pitanja”, objašnjava Radonić.
Ako je poslodavac taj koji vrši mobing, onda će radnik odmah biti usmjeren u sudsku zaštitu. Suština aplikacije je da poslodavac upravlja rizikom od uznemiravanja na radu.
“Ako mu radnik napiše da ima uznemiravanja, on može da to zaustavi i spriječi. Suština je da se izbjegne dugotrajni sudski proces”, objašnjava Radonić.
Ovaj zakon usvojen je nakon više od decenije usaglašavanja stavova socijalnih partnera.
Definisao je i detaljno obradio interni postupak, kao i one pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova i nadležnim sudom.
“Postupcima prethode određena prava i obaveze i poslodavca i radnika i tom pravcu potrebno je jačati opštu radnu i profesionalnu kulturu i dosljedno primjenjivati nultu toleranciju na pojavu mobinga i uznemiravanja na radu. To znači i obavezno sankcionisanje lica koja vrše uznemiravanje na radu”, navela je Radonić, piše Capital.ba.
U članu 5. tog zakona uređuje se pojam mobinga:
„Uznemiravanje na radu, u smislu ovog zakona, je svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode“, navodi se u tekstu Zakona. Dodaje se i kako uznemiravanje na radu može biti jednokratno ili kontinuirano, aktivno ili pasivno postupanje, između samih radnika ili između radnika i pretpostavljenih, radnika nad pretpostavljenim ili od strane trećih lica s kojima radnik dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.
Definirano je i da uznemiravanje na radu može biti fizičke, psihičke i seksualne prirode, dok se članom 7. Zakona precizno navode radnje koje se smatraju uznemiravanjem na radu. Tako se među 10 takvih radnji navode i fizičko nasilje ili prijetnja fizičkim nasiljem, verbalni napadi, obraćanje uz viku, prijetnju ili vrijeđanje, neprimjereni javni komentari ličnih svojstava i osobina radnika, te upućivanje vulgarnih komentara.
Zakon određuje i to da je poslodavac dužan osigurati efikasnu zaštitu od uznemiravanja na radu i da radni proces organizira na način koji sprečava takve pojave. Obaveza poslodavca je i informiranje i edukacija radnika i njihovih predstavnika o mobingu, te o njihovim pravima i dužnostima u tom smislu.
Kako se zaštititi od uznemiravanja?
Glava IV Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu propisuje proceduru za ostvarivanje prava na zaštitu od uznemiravanja na radu. Prema tekstu Zakona, postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu ostvaruje se kod poslodavca, kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova i kod organa nadležnog za inspekcijski nadzor, kao i nadležnog suda.
„Radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu kod poslodavca u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja“, kaže se u članu 13 Zakona, te se dodaje kako je poslodavac dužan u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno od dana pokretanja procedure provesti postupak zaštite od uznemiravanja na radu. Zakon nadalje precizno definiše kako se sprovodi postupak i na koji način se on smatra okončanim.
“Radnik koji smatra da je pretrpio uznemiravanje na radu može da podnese prijedlog za mirno rješavanje spora Agenciji ili da podigne tužbu za zaštitu od uznemiravanja na radu, ukoliko se postupak kod poslodavca obustavi bez zaključenog sporazuma”, stoji takođe u tekstu zakona, koji određuje rok od tri mjeseca za navedene postupke radnika.
Među ostalim, Zakon propisuje i da pokretanje postupka za zaštitu od uznemiravanja na radu, kao i učešće u tom postupku ne može biti osnov za stavljanje radnika u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada, pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske, materijalne i druge odgovornosti radnika, otkaz ugovora o radu, odnosno prestanak radnog ili drugog ugovornog odnosa po osnovu rada i proglašavanje radnika viškom, u skladu sa propisima kojima se uređuju radni odnosi.
Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu određuje i sankcije u vezi s mobingom na radom mjestu. Tako u članu 25 Zakona stoji da će poslodavac biti kažnjen iznosom od 2.000 do 9.000 KM ako radnika i predstavnika sindikata ne informiše ili edukuje o mobingu, njihovim pravima i dužnostima. Za takav prekršaj predviđena je kazna do 900 KM za odgovornu osobu kod poslodavca.
Od 3.000 do 12.000 KM predviđena je kazna za poslodavca ako radniku ne osigura zaštitu od uznemiravanja na radu, ili ako, među ostalim, radnika koji je pokrenuo postupak zaštite stavi u neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike, protiv njega pokrene postupak ili mu izrekne mjeru prestanka radnog odnosa. Za isti prekršaj odgovornoj osobi kod poslodavca predviđena je kazna od 200 do 900 KM.
„Ono što je bitno za nas kao nekoga ko predstavlja radnike Republike Srpske jeste da su definisane radnje uznemiravanja na radu, konkretne radnje koje je do sada jako teško bilo dokazati i naravno definisan je postupak za ostvarivanje prava na zaštitu od uznemiravanja na radu. Ovaj zakon će definitivno poboljšati radno zakonodavstvo, odnosno njegov glavni cilj jeste prije svega preventivno dejstvo“, kazala je Sandra Ristić, stručni saradnik za pravne poslove u Službi za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata RS, a objavio je Sindikat na svojoj oficijelnoj internetskoj stranici.
Постави коментар