Umirajući, gladni i obespravljeni su njihova cijena utiranja puteva besčašća tribalističkih političkih doktrina| ZVORNIK news

VAŽNO je znati o kakvom otpadu se radi i šta je to RDF?

“Nije u pitanju otpad, to je gorivo iz otpada. Trend je u svijetu da se fosilna goriva zamjene sa alternativnim gorivima, između ostalog dobija se i gorivo iz otpada.”, ovo je u decembru mjesecu za BN tv rekao Aleksandar Vračević, direktor JP Regionalna deponija Zvornik.

"To gorivo pomiješano sa ugljem proizvodi struju", zaključio je.

Da li je naš grad sposoban da pratimo svijet? Da li imamo odgovarajuću tehnologiju, stručne kadrove i pozitivnu studiju uticaja na životnu sredinu ili stručne laboratorijska ispitivanja da živa ne bi dospjela u vazduh i prirodu?

Ne znamo, ali svi znamo kako izgleda kada se zapali plastika ili guma, kakav je uticaj isparavanja na čovjeka, smrad gume i izduvnih gasova koji bi se udisali svaki dan. Kompost za RDF gorivo će biti možda prečišćeno odgovarajućom tehnologijom, kontrolom i ispitivanjima od štetnih otpadnih supstanci i materija ali i dalje štetno kao i svako drugo gorivo u finalnoj upotrebi.

Sastav RDF goriva uglavnom čini papir, plastika, tekstil, guma i drvo. 

U svom sastavu sadrži teške metale zbog čega se proizvodi u kontrolisanim uslovima i gdje se strogo pazi kontrola kvaliteta.

„RDF u svom sastavu sadrži teške metale. Metali koji nemaju sposobnost isparenja završavaju u šljaci nakon suspaljivanja zajedno sa ugljem. 

Gdje će se odlagati šljaka sa sastavom teških metala kada svako odlaganje podrazumijeva zagađivanje tla i podzemnih voda teškim metalima?!

Mnogo je pitanja i nedoumica i za stanovništvo je nepoznanica koja stvara zabrinutost jer je povjerenje već uveliko poljuljano i prethodilo dešavanjima oko fabrike glinice "Alumina".

Živa nema nijedno blagotvorno dejstvo na ljudski metabolizam, a njen uticaj na raspodelu i zadržavanje drugih teških metala je čini jednim od najopasnijih otrovnih metala. Otrovnost žive kreće unosom žive ili udisanjem para žive koje se lako apsorbuju.

Živa, pogotovu udisana kao para se lako širi ka organima, ali se gomila u mozgu i bubrezima. Takođe, može proći kroz posteljicu i naći se u majčinom mlijeku.

Pored njenog uticaja na odbranu ćelija i stvaranje energije, živa može uzrokovati otrovnost viših razmjera i simptome u nekoliko sistema:

Nervni sistem (promena ličnosti, tremori, slabljenje pamćenja, gubitak koordinacije); Kardiovaskularni sistem (povećan rizik blokade arterija, hipertenzija, šlog, ateroskleroza, srčani udari i pojačane upale); Gastrointestinalni trakt (muka, proliv, čirevi) i bubrezi (prestanak rada). Živa se takođe može nagomilavati u štitastoj žlezdi, povećavajući rizik od autoimunih bolesti.

Isparljivi metali čine sastavni dio dimnih gasova i mogu ispuštanjem završiti u vazduhu. Međutim, niska temperatura gasova na izlazu iz sistema peć-mlin ne ostavlja mogućnost da se u dimnim gasovima pojave pare teških metala, ukoliko se striktno vodi kontrola a da li će?

Ipak, opasnost predstavlja ukoliko bi u proces ušla živa, koja lako isparava, a pare su joj otrovne. Zbog toga je prije upotrebe potrebno laboratorijski ispitati sastav otpada“, upozorava se u studiji.

Za ljubljanski RDF bia je zainteresovani i Alumina iz Zvornika, ali tada pod pretpostavkom su rekli da nemaju tehničkih mogućnosti za spaljivanje, međutim okolnosti su se čini se promijenile od decembra do danas ili su se stvorile nove mogućnosti ostaje nam da saznamo, jer se vijest pojavila u CAPITAL objavom o uvozu otpada u Aluminu gdje bi se spaljivao radi upotrebe kao pogonsko gorivo RDF.

Tokom posjete gradonačelnika Ljubljane Jankovoća Banja Luci, gradonačelnik Ljubljane je novinarima rekao da je razgovarao sa Miloradom Dodikom o spaljivanju otpada u RiTE Ugljevik.

Čini se da se politički dogovor o spaljovanju otpada uvezenog iz Slovenije u BiH ranije postigao između gradonačelnika Ljubljane i Milorada Dodika a da se neuspjela ideja realizacije u RiTE Ugljevik gdje je u planu bio i otkup struje po jeftinijim cijenama. Kotao za spaljivanje otpada nije bio pogodan a niti studija o zaštiti životne sredine nije bila zadovoljavajuća za stanovnike te se zatražila ponovljanje. Očigleno je da se prvobitna ideja samo prenijela na sledeću otvorenu mogućnost, u ovom slučaju Aluminu.

Kao nešto nepoznato i novina na našim prostorima, postavlja se i pitanje zašto se ne primjenjuje i u susjednim zemljama koje su mnogo naprednije od BiH?

Sve ovo je izuzetno uznemirilo stanovnike okolnih naselja koja bi bila izložena udisanju čestica iz vazduha i štetnih materija od plastike i gume i drugih mogućih materija. 

U okolnim selima živi oko 10-ak hiljada ljudi sa gusto naseljenim naseljima a najizloženiji su Karakaj, Ulice, Ekonomija, Čelopek, Jardan i druga okolna mjesta sve do Zvornika kao prva linija, najbliža, dok vazduhom taj krug daleko je širi, te je studija uticaja na životnu sredinu jedno od vrlo značajnih kategorija u čitavom procesu koje stanovništvo očekuje ukoliko se informacija uspostavi kao tačna.

 Dok se preduzeća bore da sklope posao sa Slovenicma, nameće se pitanje: zašto spaljujemo evropski otpad, a ne prerađujemo svoj? Zato što je štetno za životnu okolinu! Primjer je i pokušaj otvaranja spalionice smeća u Vlasenici za šta se usprotivio veliki broj ljudi i ekoloških udruženja i ekološka dozvola je odbijena.

Ono što je siptomatično upotrebi ove vrste prerađenog goriva iz otpadnih materijala je puno problema koji se moraju riješiti sistemski na nivou države da se obuhvati svi od proizvođača otpada, prekeo distributera, pa do prerađivača  koje će da ih pretvara u kompost koje bi mogao da se koristi.

Cilj projekta je korištenje prerađenog industrijskog i komunalnog otpada te otpadnih guma kao

energenta u proizvodnji Alumine. Očekivani rezultati projekta su smanjenje količine fosilnih

goriva korištenih u industriji, kao i smanjenje komunalnog otpada na deponijama.  

U okviru projekta je bilo potrebno uraditi analizu iskustava u proizvodnji i korištenju RDF‐a.

RDF otpada čiji sastav nije u potpunosti poznat, a po zvaničnim podacima, u njemu se nalaze i teški metali od kojih su mnogi kancerogeni.

Inertni otpad se neće rastvarati, spaljivati ili na drugi način fizički ili hemijski obrađivati, biološki razgrađivati ili nepovoljno uticati na druge supstance sa kojima dolazi u kontakt na način da prouzrokuje zagađenje okoline ili ugrožavanje zdravlja ljudi. 

Ukupna vlažnost, sadržaj zagađivača u otpadu i ekotoksičnost filtrata mora biti neznatna da ne bi došlo do ugrožavanja kvaliteta površinskih i podzemnih voda;

- biorazgradivi otpad ‐ je svaki otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu razgradnju kao što je hrana, vrtni otpad, papir i karton;

- tečni otpad ‐ je svaki otpad u tečnoj formi uključujući otpadne vode, ali isključujući mulj.

U otpadu ima mnogo hlora. Prilikom spaljivanja dolazi do spajanja nekih hlorovodoničnih para koje se, u procesu hlađenja, pretvaraju defakto u kiselinu koja razara sistem. To sve završava u atmosferi.

Budući da se mnogo toga dogovara “u četiri oka” najbolja zaštita je svetlo javnosti, pa je i priča o namjerama da se RDF gorivo spaljuje u našoj neposrednoj blizini najbolji način da se to spriječi ukoliko ne ispunjava ekološke uslove.

Neki domaći mediji su se međutim već svrstali uz strane i domaće korporacije koje od naše zemlje prave rudarsku koloniju radi energetske tranzicije bogatijeg dijela svijeta, odvlačeći sav profit a nama

ostavljajući pustoš – uništene šume, zagađeno tlo, mrtve rijeke i, na kraju, bolesne ljude.

 Koncesione naknade i zarada pojedinaca, i šaka privremenih nisko plaćenih poslova, što je naveliko reklamirano u medijima kao prosperitet, neće nadoknaditi ni djelić trajne štete koju će priroda i ljudi tih zajednica trpjeti zbog eksploatacije ruda ili uvođenja spalionica bez odgovarajućih tehnologija i stručnih kadrova. 

Udio hlora i teških metala, kao što su živa i kadmij, veći je u gorivu iz otpada nego u benzin-koksu koji se trenutno koristi kao gorivo, što će dovesti do njihove povećane emisije u okolinu, što pokazuju studije uticaja na okolinu. Pored navedenog korištenja goriva iz otpada, to će dovesti do povećanja emisije dioksina i furana. Sva ova jedinjenja su toksična i sklona bioakumulaciji, odnosno zadržavanju u životnoj sredini.

Detaljnije o RDF-u informišite se klikom na sledeći link::