Predmet za identifikaciju srednjovjekovnog bosanskog grba poslužio mrtvački pokrov, tj. plašt kralja Tvrtka I Kotromanića nađen prilikom iskopavanja krunidbene i grobne crkve bosanskih vladara u Milima (današnjim Arnautovićima) kod Visokog.
Na bosanskohercegovačkoj zastavi iz perioda 1992.-1998 godine dominantni su ljiljani na plavoj i bijeloj podlozi koja je iz javne upotrebe u državnim institucijama zamijenjena, legitimnom, jer ne sadrži obilježja sva tri konstitutivna naroda u BiH, odlukom visokog predstavnika za BiH 1998.godine.
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je na svojoj sjednici od 4. maja 1992. godine (Uredba br. 02-011-343/92.) prihvatilo ponuđena rješenja za grb i zastavu bez ikakvih primjedbi, čime su ti simboli postali zvanična državna obilježja, kao privremeno rješenje, dok su prečišćenim tekstom Ustava RBiH iz 1993. godine, članom 7. za grb i članom 8. za zastavu, usvojeni kao konačno rješenje.
Dejtonskim sporazumom predviđeno je da BiH dobije nova obilježja o kojima su se trebale dogovoriti bh. vlasti, a do tada su ostali važiti "ljiljani". No, kako dogovor nije bilo moguće postići, novu zastavu i grb konačno je 1998. nametnuo visoki predstavnik Carlos Westendorp jer na zastavi ne postoje obilježja sva tri konstitutivna naroda te zbog perioda kada je nastala, ratnog perioda.
Na ratnoj zastavi Armije BiH dominantni simbol je ljiljan kao na zvaničnoj zastavi BiH iz 1992.godine.
Grb Armije RBiH je zapravo grb RBiH sa dodacima kao što su dva zlatna mača koja dijagonalno prolaze kroz grb i vojni natpisi iznad grba.
Kako je u to vrijeme izbio rat, Stručna podgrupa koja je određivala reference izgleda grba i zastave BiH nije bila u mogućnosti da dovrši započeti posao te na temeljima dotadašnjih donesenih odluka o izgledu zastave RBiH je nastala pod istim grbom i zastava Armije BiH.
Naime, prijedlozi su trebali ući u ustavnu proceduru, nakon čega bi uslijedilo njihovo zvanično proglašenje za nova državna obilježja, ali je cijeli proces morao biti obustavljen jer se komisija jednostavno raspala.
Tada su rad samoinicijativno nastavili Enver Imamović i Zvonimir Bebek, koji su za oko 40 dana izvršili samo "kozmetičke promjene", promijenili su boju obruba štita grba iz srebrene u zlatnu i osnovnu boju zastave iz svjetloplave u bijelu. Također su u tom periodu okončali i rad na vojnim obilježjima – grb je ostao isti kao i državni, s tim da su se iza štita nalazila dva ukrštena mača. Sav rad je završen početkom maja 1992. godine.
To samo po sebi znači da su simboli i ubotreba grba zastave konstituisane u vrijeme ratnih dešavanja zapravo glavni uzročnik podjela u društvu, jer se vrši manipulacija i zloupotreba sličnosti i istovjetnosti simbola Bosne i Hercegovine na tadašnjoj zastavi BIH sa ratnom zastavom Armije BiH od strane pojedinaca, sa željom unošenja podjela, provokacija i razdora među državljanima BiH, posebno u Entitetu Republika Srpska što je nerijedak slučaj a koji je osvanuo i danas u Zvorniku.
Koristeći zakonske regulative i upotrebu zastave do 1998.godine i ako nastala kao posledica građanskog rata, kao pogodnosti i podložnosti manipulaciji od strane lica S.N. a protiv koga prema nezvaničnim informacijama je podignuto čak 15 prekršajnih prijava za isto djelo (zloupotreba zastave za provokaciju), biva oslobođen kao neosnovana od strane Osnovnog suda u Zvorniku.
Međutim, Zakon prekršajno djelo remećenja javnog reda i mira kažnjava sa 50 KM dok Sud razrješava slučaj kao nepostojanje "problema", ne uzimajući u obzir okolnosti i dubiozu stvarnih namjera ponavljača kaznenog djela, što je za posledicu imalo nedavno polivanje zastave farbom i prethodni niz krivičnih prijava.
Ono što je specifično u slučaju u Zvorniku jeste da je zastava očigledno sa namjerom provokacije, mjesecima zakačena na prozor porodične kuće okrenuta na ulicu, sa postavljenom kamerom prema istoj o prolaznicima te u neposrednoj blizini Gradske uprave Zvornik kao i Policijske uprave i Osnovnog suda u Zvorniku, dok sa obje strane postoje prilazi objektu i mogućnost instalacije zastave.
Prema riječima građana, do problema ne bi ni dolazilo da nije očigledna namjera postavljanja baš zastave koja je vezana za period rata u BiH, pod kojom je nastradao veliki broj Srba, te da je postavljena legitimna zastava koja se koristi u institucijama niko ne bi ni reagovao na način na koji jeste.
Stvaranje nove bosanskohercegovačke zastave i grba počelo je na zajedničkoj sjednici vijeća održanoj 27. februara 1991. godine kada je Skupština SR Bosne i Hercegovine na prijedlog 86 poslanika donijela Odluku da se pristupi promjeni Ustava SR BiH, te da se donese ustavni zakon o nazivu i državnim simbolima Republike Bosne i Hercegovine dok u ratnom periodu u BiH se formira ratna zastava BiH pod istim oznakama uz dodavanje ukrštenih zlatnih mačeva, što predstavlja osnovnu crtu provokacije isticanjem zastave pod kojom su počinjeni mnogi zločini nad srpskim narodom, te svjesno i manipulativno izazivanjem netrpeljivosti i mržnje a istodobno potkrepljeno podrškom Zakonodavne vlasti gdje presuda za ovakvo kazneno djelo završi kao oslobađajuća.
Armija Republike Bosne i Hercegovine zvanično je osnovana 15. aprila 1992. godine , od strane jedinica Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine pod zastavom BiH sa korištenjem grba države uz dodatke mačeva i natpisa. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 8 aprila 1992.godine proglasila ratno stanje.Sljedećeg dana, 9.aprila, Predsjedništvo BiH je donijelo odluku o ujedinjenju svih oružanih snaga na teritoriji BiH. Armija BiH nastala je ujedinjenjem jedinica TO, Patriotske lige, Zelenih beretki, MUP-a BiH i raznih bošnjačkih dobrovoljačkih formacija u jedinstvenu vojsku 15. aprila, ali je dobila samo ime Armija Republike Bosne i Hercegovine 4. jula 1992. godine pod zastavom Armije BiH sa ukrštenim mačevima, ispod grba BiH, čime automatski iplicira jednakost zbog upotrebe tadašnjeg zvaničnog grba države pod kojom su počinjeni mnogi ratni zločini nad srpskim stanovništvom.
Постави коментар