Na osnovu člana 34. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske svako ko ne uništi korovnu biljku Ambrozija sa svog posjeda kazniće se novčanom kaznom.
Predviđena kazna za pravna lica je 5.000 KM, odgovorno lice u pravnom licu sa 1.500 KM, dok kazna za fizička iznosi 700 KM.
S obzirom na povećanu koncentraciju polena ambrozije očekuje se i povećana opasnost od izbijanja alergijskih reakcija i zdravstvenih problema kod stanovništva prouzrokovanih rastom i cvjetanjem ambrozije koja izaziva ozbiljne zdravstvene smetnje.
Ambrozija je korovna, vrlo invazivna biljka, koja je ujedno i jedan od najjačih prirodnih alergena.
Niče polovinom aprila. Stabljika joj je uspravna, razgranata i obrasla grubim dlačicama. Kada se presječe četvrtastog je oblika. Izgledom podsjeća na žbun.
Cvjeta u kasno ljeto i jesen, od početka jula do ranih mrazeva proizvodeći polen.
Prouzrokovana alergija nastaje oštećenjem raznih tkiva, izazvano prekomernom odbrambenom reakcijom organizma od nečega što on doživljava kao strano.
Alergije polako postaju bolest moderne civilizacije.
Kod nas je alergija na ambroziju vrlo raširena, jer se biljka prilično razmnožila.
Alergija na ambroziju pripada u grupu polenoza, alergijskih bolesti koje izaziva polen. Osim što je štetna kada raste među usevima, mnogo je veća šteta što se smatra da je oko 10 posto stanovništva alergično na njen polenov prah.
Polen ambrozije izgleda kao kugla sa šiljcima, odnosno ima male kukice kojima se zakači za sluzokožu gornjih disajnih organa i tako stvara velike i ozbiljne alergijske probleme koji mogu trajati tokov čitavog razvoja biljke do uginuća a najčešći simptomi su:
KIjanje i više od deset puta uzastopno, jak svrab u nosu, curenje iz nosa, suzne i crvene oči, jak svrab očiju i iritacija, kašalj, otežano disanje sa osećanjem nedostatka vazduha.
Osim respiratornih tegoba dešavaju se i promjene na koži u vidu crvenih pečata i svraba, a mogu da nastanu i komplikacije na organima za varenje, praćene povraćanjem, grčevima i dijarejom, naročito ako postoje unakrsne reakcije sa hranom koja potencira njenu alergogenost i dovodi do pogoršanja akutnog stanja.
To su lubenice, dinje, tikvice, krastavci, banane, kesten, paradajz, zelena salata, a ređe pirinač i kukuruz.
Kao čest problem uz alergijsku kijavicu javlja se i astma.
Preventivne mjere sastoje se od poštovanja nekih utvrđenih pravila, a to su:
Ne izlaziti iz kuće u toku prepodneva, tada je najviše polena u vazduhu, držati zatvorene prozore od stana ili automobila, da bi se sprečilo da polen uđe u stan ili auto, ako je vjetrovito ostati u kući (sićušne čestice polena lako se i velikom brzinom prenose vjetrom), tuširati se i prati kosu svako veče (tako se spira polen sa tela i kose), ali i često prati ruke, često se presvlačiti (na taj način se sa odeće odstranjuje polen), ne sušiti veš u dvoštu i na terasi (da bi spriječili da se polen taloži po vešu, jer mokar veš sakuplja polen), redovno usisavati stan i prati podove (usisavanjem i pranjem skuplja se i uklanja polen), kod rada u bašti staviti masku na usta i nos, a po završenom poslu u vrtu istuširati se i presvući se, sportskim aktivnostima u prirodi baviti se posle kiše kada je koncentracija polena najmanja, i ako je moguće koristiti godišnji odmor kada u mestu življenja ima najviše polena, ići na more ili na planinu da bi se izbjegao kontakt sa njim.
Budite odgovorni, pomozite bližnjima, uništite korov na vrijeme na svojim posjedima.
Постави коментар