"Bosanski atlas ratnih zločina"- grob do groba na mapi svijeta.
Ko je dao pravo i dozvolu na javno korištenje imenima naših očeva, braće, djedova i članova nastradalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, za "potrebe" dokazivanja posledica "agresije" na Bosnu i Hercegovinu i formiranje platforme na Googl Earth-u pod nazivom "BOSANSKI ATLAS RATNIH ZLOČINA"?!
Dok vlast ćuti a ćutanje odobrava uz pripremne radnje obilježavanja 31.godine od stradanja Srba u Podrinju, od 2019.godine na globalnoj virtuelnoj mapi svijeta Googl, dostupnoj cijeloj ljudskoj populaciji, mapiraju se stratišta po čitavoj Bosni i Hercegovini uz spiskove imena i srpskih poginulih boraca, okarakterisanih kao žrtva-vojik, pa i naših iz Podrinja, gdje svaka osoba ponaosob može pronaći ime svog nastradalog člana porodice, čime se umanjuje kontekst davanja života kao stvaraoca Republike Srpske, za odbranu države sa karakteristikom žrtva-vojnik-učesnik rata, shodno izjavama i namjerama kreatora platforme prikrivenih pod plaštem prezentacije svijetu kao "kulture sjećanja", prezentiranih kako u Banja Luci, Bijeljini, Brčkom, tako i u Srbiji i Crnoj Gori i Hrvatskoj, sa različitim izjavama o krajnjem cilju kompletiranja podataka u Banja Luci, Mirsada Tokače, autora djela i direktora IDC-a, zaprimajući drugačiji kontekst te izjave u Sarajevu ali i razmjere u pogledu oka svijeta na jedan ovakav projekat generalizujući jednu naciju kao agresorsku u odnosu na drugu.
Bosanski atlas ratnih zločina u BiH je digitalna online platforma "Bosanski atlas ratnih zločina 1992.-1995." koja nudi podatke o događajima i svim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog vijeka.
"U Atlasu se mogu pronaći imena žrtava, mjesta zatočenja, masovnih grobnica, podaci o razaranjima, koji pružaju virtuelni uvid u stradanja u Bosni i Hercegovini", a sa ciljem da se spriječe manipulacije žrtvama, ali i činjenicama, kako je izjavio Mirsad Tokača, autor ovog djela i direktor IDC-a iz Sarajeva.
Međutim, djelo ima i dvije strane prikazane kroz triletar vjerskog identiteta zastupljenih naroda u BiH.
Uokvirene u oblike "kulture sjećanja" kroz činjenice krajnjih zaključaka ali i namjera autora kompletiranjem podataka kao krajnjeg cilja, fakte i namjere su ostale nezapažene i bez reakcije javnosti, kroz površan pristupom institucija ovom tehnološkom virtuelnom zapisu kao vještački generisanom spisu svih učesnika sukoba.
Javnost je ostala izmanipulisana površnim djelovanjima a srpski borci shodno naslovu su dovedeni u pogrešan kontekst dok su njihovi lični podaci kao nastradalih žrtava iskorišteni bez dozvole porodica, što je izazvalo veliki bol u vidu otvaranja rana sjećanja i stradanja njihovih članova porodica.
Ukoliko uzmemo u obzir činjenice, da su na čelu Srpskog naroda u očima svijeta a u periodu devedesetih istupali Radovan Karadžić i Ratko Mladić kao presuđeni ratni zločinci od strane Haškog Tribunala, vojnik pod njihovom komandom koji je zaveden kao žrtva poginula u ratnim dejstvima kao učesnik rata-vojnik na ovoj platformi, i ako tretiran ujedno kao žrtva, po automatizmu uzimajući u obzir naslov platforme i sudske presude komandujućih, prikaze stratišta sa fotografijama, mapiranih logora i svjedočenja prezentovanih posmatraču, dovodi se u kontekst agresora ali i ratnog zločinca, što predstavlja manipulaciju informacijama ali i nanosi veliku štetu porodicama poginulih boraca.
(Izvor podataka: Googl pretraga- Bosanski atlas ratnih zločina)
Ko je dao dozvole za iznošenje transparentno ličnih podataka poginulih boraca bez konsultacije sa porodicama za potrebe ovog projekta na platformu kao što je Googl kao dostupnu javnu informaciju cijelom svijetu, pitanje je koje postavljaju porodice poginulih boraca kako vlasti tako i boračkim i udruženjima koja se bave ovim kategorijama?!
Imena svih poginulih boraca i civila rata mogu se pronaći na Googl pretrazi u okviru ovog projekta a da se pri tome nisu obavijestile porodice poginulih boraca, zatražile dozvole, nego su proizvoljno iskorišteni kao statistički podatak Republike Bosne i Hercegovine, a što je najgnusnije, kao takvi su prezentovani i u Republici Srpskoj sa površnim pristupom, Srbiji, Hrvatskoj ali i svijetu i ako smo svakodnevno svjedoci političkih optužbi upućenih iz Federalnog dijela BiH a negiranja iz Republike Srpske kao posledica posleratnih dešavanja, što i danas 31.godine nakon sukoba ne jenjava, a zanemareno je jedno takvo globalno širenje proizvoljne osude stvaralaca Republike Srpske.
Ništa tu ne bi bilo sporno da se ne dolazi do zaključka da tema kreiranja ove digitalne platforme nije fokusiranje na gubitke sve tri strane učesnika u odbrambeno-otadžbinskom ratu, nego na isključivom dokazivanju krivice, akcentovanjem protiv koga je agresija bila usmjerena i jasnim stavljanjem do znanja u svojim izjavama ko su učesnici a ko agresori a u kontekstu naslova "Bosanski atlas RATNOG ZLOČINA" gdje se Srpski narod tretira kao agresor a Bošnjački kao žrtva, u kontekstu naslova, svaki poginuli borac Vojske Republike Srpske je indirektno ujedno mapiran imenom i prezimenom kao agresor i ratni zločinac za buduća pokoljenja.
Bogata građa stradanja u BiH i Srba i Hrvata i Bošnjaka usmjerena na problematiku i fokus odsutnosti argumentovanih društveni dijaloga između Bošnjačke i Srpske vladajuće strukture u vidu zatvorene etničke interpretacije i politizacije nedavne prošlosti i podsticanja mržnje i dezintegracije društva na pitanja da li se u Bosni i Hercegovini dogodio genocid nad Bošnjacima ili ne.
Sama činjenica da lice koje je poginuli borac Srpske nacionalnosti a uzimajući u kontekst naslov projekta kao "Atlas bosanskih ratnih zločina" a poginuli učesnik rata je deklarisan u podacima kao "vojnik" po automatizmu, licu koje vrši pretragu stradanja pod ovakvim nazivom i opisom platforme a koja je dostupna cijeloj ljudskoj populaciji, uz enormnu odgovornost ali i manipulaciju kreatora, svodi se na kontekst toga da su ratni agresori i zločinci bez presude svi srpski učesnici rata u BiH, tretirajući sukobe u Bosni i Hercegovini kao pretrpljenu agresiju nad njenim stanovništvom a na što se neminovno stavlja akcenat.
Prikupljanjem arhivske građe rata u Bosni i Hercegovini i skladištenjem na socijalnoj platformi Google Earth a koja je dostpna cijelom svijetu i ostaje ovjekovječena čovječanstvu u kontekstu ovakvog naslova ubačeni su spiskovi nastradalih srpskih žrtava, naših očeva, djedova i članova porodica, osuđenih bez presude, bez predstavlja nezakonitu manipulaciju podacima iskorištenih bez dozvole porodica poginulih boraca i beskrupulozno kršenje ljudskih prava i izazivanje duševne boli.
"Bosanski atlas ratnih zločina kao virtualni memorijal rata inovativan je pristup demonopolizaciji znanja o prošlosti. U ovom smislu, Atlas je vrijedan alat za povećenje svjesnosti o rasponu i prirodi dešavanja tokom rata i kao takav može doprinijeti smanjenju prostora za prikrivanje, negiranje ili manipulacije činjenicama.", izjave su Mirsada Tokače kooperatora projekta i direktora Istraživačkog dokumentacionog centra u BiH.
"Atlas je jednostavan i efkasan alat koji pruža pristup i obrazuje i naoružava korisnika činjenicama o događajima i posljedicama agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Korištenjem interneta čiji broj korisnika raste svake godine, posebno među mlađom generacijom, procenat ljudi koji traže podatke i informacije će se, također, povećavati. Projekat je posebno prilagođen ciljnim grupama kao što su istraživači i studenti, koji će uz pomoć Atlasa imati pristup nepristrasnim informacijama o ratu.", jedna je od izjava Mirsada Tokače kao konstatacija ali i problem koji će stvarati buduća neprijateljstva između tri naroda kroz nametanjem ratnog narativa i mržnje mlađim populacijama u namjeri "dokazivanja i sprečavanja manipulacije informacijama."
U principu, primjenjivost Atlasa kao edukativno-informativnog alata usmjene isključivo na edukaciju mlađe populacije o obimu stradanja, žrtvama, ko su te žrtve a ko agresori, tako da za period buduće digitalizacije ostaje zapis o razmjerama stradanja a svaki učesnik rada deklarisan kao "vojnik" sa suprotne strane entitetske linije je označen kao agresor i ratni zločinac, bez presude i krivice, samim učešćem u sukobima kao kolektivni krivac jedne nacije.
Omalovažavanja i podaštavanja stvaraoca Republike Srpske na Googl platformi prezentovanih kao Srpski agresori nad BiH zajednicom u vidu "ogoljenosti istine" imenom i prezimenom su dovedena pred stub srama svjetske populacije za sve naredne generacije, gdje će posjetilac platforme za 40. godina kako i danas sam moći da sudi, presudi i osudi svaku osobu sa tog spiska deklarisanog statusom vojnika i učesnika sukoba i time staviti pečat srama na njegovo ime i prezime sa epitetom vojnik-agresor-ratni zločinac svim budućim generacijama.
U procjeni između agresije i agresora a u različitosti viđenja samih ratnih dešavanja tokom 1992-1995 i raspolaganju informacijama, stvorit će se stvaranje individualnog zastupanja strana kroz korištenje imena poginulih boraca, što je za osudu svih organa vlasti, jer biti vojnik ne znači neminovno biti i zločinac a ovakvim iznošenjem podataka stavljaju se u istu ravan.
A ko manipuliše informacijama i žrtvama do vladajuće strukture i kome to ide na korist a kome naštetu u smislu "mi se branimo a vi napadate" koje redovno možemo čuti na TV ekranima u dijalozima naših vlastodržaca sa akcentom na temu genocida u BiH na šta gospodin Tokača indirektno ukazuje u svom projektu, pod velom bosanskohercegovačkog trojstva.
"Bosanski atlas ratnih zločina 1992.-1995." predstavlja borbu za prošlost, odnosno za to hoće li se odnos prema njoj temeljiti činjenicama ili će se graditi manipulativan, politički i ideološki obojen mitski narativ", rekao je njegov autor Mirsad Tokača, za Radio slobodna evropa, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC) iz Sarajeva, a svima je već i jasno na koga se taj narativ i odnosi.
"Kreirajući svoju dugoročnu strategiju djelovanja i razvoja, Istraživačko dokumentacioni centar (IDC) je shvatio da samo i isključivo fokusiranje na sistematsko sakupljanje i analizu činjenica o uzrocima, događajima i posljedicama rata protiv Bosne i Hercegovine nije dovoljno da pomogne očuvanju sjećanja, dugoročnom podržavanju procesa suočavanja s prošlošću i tranzicijske pravde, kao i sveukupnim procesima demokratske transformacije bosanskog društva", prve rečenice su koje su propratile ovaj sadržaj a iz čega se može i izvući razgraničenje između namjere i djela.
"Mi ovim pokušavamo razbiti sve te tendencije. Da imamo suočavanje s prošlošću na bazi nepobitnih i provjerljivih i dostupnih činjenica, jer oni koji manipuliraju činjenicama žele da zatvore pristupe i da građani ne mogu provjeriti o čemu se tu radi", izjavio je Tokača.
Na online platformi dostupnoj preko stranice www.mnemos.ba mogu se naći imena, ali i okolnosti stradanja, te status oko 100.000 žrtava rata u Bosni i Hercegovini, ali i lokacije mjesta zatočenja, masovnih grobnica, ratnih masakara, razaranja kulturnih i vjerskih objekata. Sve ovo propraćeno je odgovarajućo dokumentacijom, fotografijama, video zapisima, kao i sudskim presudama.
Na području Bosne i Hercegovine je zakonskim odredbama zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Visoki predstavnik Valentin Inzko je navedenu odluku donio 23. Jula 2021. godine izmjenama i dopunama zakona BiH. Donesenim izmjenama sankcioniše se veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Ko će danas da odgovara za korištenje imena Srpskih žrtava bez dozvola porodica poginulih i koja je paralela između negiranja i ovog djela ili će stvaraoci Republike Srpske ostati i dalje na marginalnoj liniji društva a polaganje cvijeća na mermerne ploče biti vrhunac djelovanja prema ovim kategorijama.
Постави коментар